Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, u intervjuu za “Nezavisne novine” naglasio je da 3. međunarodni sajam privrede, poljoprivrede, obrazovanja i zapošljavanja, koji će se od 25. do 27. maja održati u Sportskoj dvorani “Arena”, pruža velike mogućnosti razvoja grada Gradiška.
Prijavljeno je više od 100 izlagača iz zemlje i regiona koji će se predstaviti na 5.000 kvadrata unutrašnjeg i vanjskog prostora.
Cilj je promocija i predstavljanje proizvoda i usluga domaćih i stranih privrednika, poljoprivrednih proizvođača, ekonomskih eksperata, kao i predstavnika domaćih i regionalnih privrednih komora.
“Sajam postaje zaštitni znak grada Gradiška. Naše je opredjeljenje da istrajemo i da tu aktivnost, odnosno sajamske dane širimo.
Sajam, čiji su pokrovitelji, Ministarstvo za spoljnu trgovinu i Vlada Republike Srpske, prilika je za predstavljanje domaćih i inostranih preduzeća iz oblasti privrede”, kazao je on.
NN: Kakve mogućnosti domaćim privrednicima pruža sajam.
ADŽIĆ: Sajam će našim privrednicima omogućiti da prezentuju svoju proizvodnju, tehnologiju, svoja dostignuća. Želimo takođe predstaviti inostrane proizvođače, njihovu tehnologiju i proizvode. To je prilika da domaće kompanije, naročito u sektoru privrede i poljoprivrede usvoje iskustva iz inostranstva.
NN: Kakvu ulogu na sajmu imaju obrazovanje i zapošljavanje?
ADŽIĆ: U okviru sajma, planirali smo segment obrazovanja i zapošljavanja. Od stepena usaglašenosti obrazovanja sa potrebama tržišta zavisi uspjeh i jednog i drugog sektora. Smisao je da ne školujemo učenike za Biro rada, nego za fabrike, za privredu i savremenu proizvodnju. Značajnu ulogu u tome ima Privredni savjet grada Gradiška.
NN: Kakvi su dosadašnji rezultati takve politike?
ADŽIĆ: To je rezultiralo uvođenjem novih zanimanja u naše srednje škole. Veliko je interesovanje za CNC tehničare, kao i tehničare robotike, mehatronike i informacionih tehnologija. Zato su Gimnazija, Tehnička škola i Srednja stručna i tehnička škola lideri u obrazovanju Republike Srpske.
NN: Kakav je značaj međunarodnih projekata u oblasti obrazovanja?
ADŽIĆ: Putem međunarodnih projekata opremili smo škole i školske kabinete, nabavili računare, trenažne sisteme, ali i radne mašine. Putem međunarodnih projekata utrošeno je više od milion i po evra u opremanje srednjih škola.
NN: Potencirate saradnju sa privredom. U kojim segmentima obrazovanja se ona najsnažnije ogleda?
ADŽIĆ: Značajne su donacije školama, za opremanje kabineta, kompanija sa područja Gradiške. Time, na indirektan način, ulažu u obrazovanje svojih budućih kadrova. Možemo konstatovati da je takva politika u obrazovanju doprinijela povećanom zapošljavanju. Gradiška je u posljednjih pet godina povećala zaposlenost za 2.500 radnika. Prvi put smo prešli 11.500 zaposlenih, koliko je Gradiška imala 1991. godine. To je veliki uspjeh.
NN: Koliko su za uspjeh privrede važni infrastrukturno opremanje, izgradnja puteva, električnih vodova, instalacija, vodovodne mreže…
ADŽIĆ: Naše opredjeljenje je infrastrukturno opremanje cijelog područja grada. Time stvaramo preduslove za privredni razvoj, ali i mnoge društvene djelatnosti. Dokaz tome su i industrijske zone u Novoj Topoli i na Limanu. Takođe, izgradnjom društvenih domova na prostoru grada Gradiške potenciramo ulogu mjesnih zajednica.
NN: Na početku ste naglasili privredu, ali i poljoprivredu, kao nerazdvojan, jedinstven segment razvoja. Šta Gradska uprava čini na stimulisanju proizvodnje na selu?
ADŽIĆ: Mnogo je područja rada u kojima stimulišemo poljoprivredu, zajedno sa Vladom Srpske i resornim ministarstvom. Ipak bih naveo dodjelu zemljišta pod zakup kao jasan vid stimulisanja proizvodnje u poljoprivredi. Čak 450 gazdinstava dobilo je poljoprivredno zemljište za dalju poljoprivrednu proizvodnju. Ukupna površina je 5.000 hektara. U tim poljoprivrednim gazdinstvima rade tri generacije koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Oni primjenjuju modernu tehnologiju, što ih čini konkurentnim i na evropskom tržištu.
NN: Pod kojim uslovima su poljoprivrednici dobili zemljište u zakup?
ADŽIĆ: Zakup je simboličan, od 30 do 50 KM po hektaru godišnje.
Obradivo zemljište, na našem području, Vlada Republike Srpske je dodijelila gradu Gradiška na upravljanje.
Dali smo ga u zakup malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstvima. Smatramo da će tu efekti biti najbolji. Cilj je da pomognemo malo poljoprivredno gazdinstvo, da zaokruži poljoprivrednu proizvodnju, da ima dovoljno poljoprivrednog zemljišta za stočnu hranu, za farme i druge potrebe. To je suština svega.
NN: Poljoprivrednici potenciraju i problem tržišta. Kakve su mogućnosti da taj problem bude ublažen?
ADŽIĆ: Sljedeći korak je otvaranje prerađivačkih kapaciteta.
Na tom planu radićemo zajedno sa Vladom Republike Srpske, ali i Savjetom ministra Bosne i Hercegovine. Naš seljak, koji je nesumnjivo vrijedan, mora imati mogućnost da sve što proizvede ima gdje prodati. U protivnom, sve je besmisleno.
NN: Da li vjerujete da će zakupcima ova mjera omogućiti veću proizvodnju i bolju zaradu, a time i motiv za život na selu?
ADŽIĆ: Naši prvi pokazatelji su dobri. Poljoprivrednici koji su, među prvima, prije dvije godine, uvedeni u posjed kažu da se obim njihove poljoprivredne proizvodnje povećao. Zadovoljni smo, jer ima mnogo mladih, posvećenih poljoprivrednoj proizvodnji na cijelom prostoru grada Gradiška. Željeli smo, na taj način sačuvati prostor Gradiške i Republike Srpske.
NN: Kakvu ulogu u poljoprivredi ima digitalizacija, na čemu se ovdje potencira?
ADŽIĆ: Uveli smo digitalizaciju, odnosno digitalno upravljanje procesom poljoprivredne proizvodnje. Digitalnim putem naši ratari, farmeri, voćari, proizvođači povrća u plastenicima, upravljaju, planiraju i nadziru proizvodnju. Sajam će, svakako, ukazati na nove mogućnosti u svim oblastima.
Organizator sajma privrede, poljoprivrede, obrazovanja i zapošljavanja “Gradiška 2025” je grad Gradiška u saradnji sa kompanijom “RS Consulting & Trade” d.o.o. Banja Luka, a država partner je Bjelorusija.
Stimulisanje obrazovnog sektora
Izdvajanja iz gradskog budžeta Gradiške za obrazovanje uvećana su 30 odsto i iznose 3,3 miliona KM godišnje.
U proteklih pet godina, za unapređenje obrazovnog procesa utrošena su dodatna tri miliona KM.
