U našim voćnjacima, u posljednje vrijeme sve je zastupljenija kruška neobičnog okusa i izgleda. Naziv je “Naši”, mada su odomaćeni nazivi japanska ili kineska kruška jer potiču iz Kine i Japana.
Naziv „Naši“ potiče iz japanskog naziva za sorte uzgojene iz nekih autohtonih azijskih vrsta iz roda Pirus, a taj se naziv udomaćio i u drugim dijelovima svijeta. Porijeklo „Naši“ krušaka je bitno drugačije od evropskih sorata krušaka. Zbog genetskih razlika nemoguće ih je uzgajati na dunji, a niti se uz upotrebu međupodloge postižu dobri rezultati.
“Naši” kruške traže veći razmak sadnje, od tri do pet metara, iako se istražuju mogućnosti znatno gušće sadnje, čak do 3 000 stabala po hektaru. Odabir odgovarajućeg uzgojnog oblika predstavlja poteškoću, jer postoje znatne razlike u mjestu zametanja cvjetnih pupova kod svih sorata. Zbog toga se najčešće primjenjuju prostorni uzgojni oblici kao što je piramida. Preporučuje se i vaza, koja ima prednost zbog manje opasnosti od bakterijskog paleža na kojeg su Nashi kruške također osjetljive.
Prilikom sadnje ove vrste kruške potrebno je voditi računa o izboru prikladnog položaja, jer cvjetaju ranije od sorte evropske kruške, pa je povećana opasnost od proljetnog mraza. Ipak, prilagodljivost sorata “Naši” krušaka nije loša, pa mogu uspijevati u većini područja gdje nema veće opasnosti od ranih proljetnih mrazeva. Jedino je važno da tokom vegetacije bude povoljna vlaga u vazduhu.
Priredio: Milan Pilipović
