PAKRAC – U maju će u mnogim mjestima u kojima žive Srbi, protjerani iz zapadne Slavonije tokom hrvatske akcije “Bljesak” od 1. do 3. maja 1995. godine, biti obilježeno 30 godina od ove tragedije.
Prije rata u više opština zapadne Slavonije živjelo je 120.000 Srba. Sada ih ima 16.000. Oni se, iako malobrojni, bore da sačuvaju srpski identitet, jezik i pismo i da opstanu u svojoj postojbini.
Nikola Ivanović, dožupan požeško-slavonske županije, kaže da je, poslije rata i drugih nedaća koje ih prate, teško objasniti položaj Srba danas u zapadnoj Slavoniji.
Najvažnije je da oni žive u miru, mada je njegovih sunarodnika na ovom području neuporedivo manje nego devedesetih godina prošlog vijeka.
“Srbi u Lipiku, Pakracu, cijeloj požeško-slavonskoj županiji, za uslove u kojima živimo, dobro su organizovani. Djelujemo putem više institucionalnih oblika, a to je, prije svih Vijeće srpske nacionalne manjine u svim većim opštinama i gradovima, gdje ima značajniji broj pripadnika naše zajednice”, kaže za “Nezavisne novine” Nikola Ivanović.
Srpski predstavnici u lokalnim i županijskim strukturama bore se za bolji status srpske zajednice, kako bi ona sačuvala viševjekovne, temeljne vrijednosti u zapadnoj Slavoniji. Srbi su zastupljeni i u političkom životu.
“Imamo svoje dožupane, dogradonačelnike, predstavnike u opštinskim, gradskim i županijskim skupštinama. Popisom stanovništva 2021. godine ustanovljen je mnogo manji broj Srba nego ranije, što će se negativno odraziti na naše političko djelovanje. Zbog toga će zapadna Slavonija 2025. godine izgubiti dva dožupana i nekoliko drugih funkcija”, navodi Ivanović.
To će, smatra naš sagovornik, otežati političku ulogu i status Srba u zapadnoj Slavoniji.
“Srba u Lipiku i Pakracu, centru kulturnog, društvenog, političkog i prosvjetnog života, ima oko 1.500. Oni su većinom starije životne dobi, međutim, bilježimo i sve više djece koja učestvuju u našim aktivnostima.”
U saradnji sa osnovnim školama organizovani su programi koji afirmišu srpski jezik, pismo, kulturu i vjeronauku. Za to su u Pakracu i Lipiku rezervisana po dva školska časa sedmično.
“U posljednjih godinu i po funkcioniše i ‘Program plus’ koji u ‘Srpskoj kući’ u Pakracu provodi Srpsko narodno vijeće. To su vannastavne aktivnosti posvećene srpskoj kulturi, baštini, tradiciji, folkloru, i svemu što čini srpski identitet”, naglasio je Nikola Ivanović, najuticajniji srpski predstavnik u vlastima zapadne Slavonije.
On podsjeća i na hronologiju borbe Srba za očuvanje svoga identiteta, počev od prvih poratnih dana, kada je to bilo veoma teško.
“U septembru, prije 30 godina, grupa Pakračana koja je opstala ovdje, nakon hrvatske akcije ‘Bljesak’, imala je snage, volje i odlučnosti da nastavi djelovanje na očuvanju srpskog identiteta. Obnovili smo rad Srpskog društva ‘Prosvjeta’ pododbor zapadna Slavonija, a sada Pakrac – Lipik”, podsjetio je dožupan Ivanović na prve poratne dane koji su za Srbe ovdje bili tragični i veoma teški.
SKD “Prosvjeta” u septembru ove godine obilježiće tri decenije poratnog rada. Ohrabrujuće je da u sadašnje vrijeme, naglašava Ivanović, nema fizičkog niti verbalnog nasilja prema Srbima.
“To je jedno od najznačajnijih postignuća, u inat svim problemima iz prošlosti. Danas se ovdje može slobodno živjeti, raditi, podizati djecu. Kao i svaka druga manjinska zajednica, dijelimo dobro i zlo sa većinskim narodom. Ako je većini dobro, i nama je dobro. Ako je većinskom narodu loše, mi će to prvi osjetiti”, zaključio je Nikola Ivanović.
Predstavnici Srba u vlasti imaju najveće poteškoće zbog loših uslova života u srpskim sredinama, većinom selima.
“Imamo više od 40, sasvim praznih sela ili sa dva ili nešto više stanovnika. Svakom od tih sela potreban je put, vodovod, društvene prostorije, sadržaj koji je civilizacijsko pitanje u 21. vijeku. Prije tri godine, ponovo smo uveli struju u srpska sela. Za sve to potrebno je angažovanje lokalne samouprave, na šta stalno ukazujemo i tražimo pomoć”, objašnjava Ivanović.
Srbi u zapadnoj Slavoniji najviše su organizovani pod okriljem Srpskog narodnog vijeća i “Prosvjete”.
Oni organizuju programe tokom cijele godine kojim obilježavaju značajne praznike i godišnjice. To su Božić, Sveti Sava, Mala Gospojina, crkvene svetkovine u selima, potom izložbe knjiga, svečane akademije, literarne večeri… Na tom planu sarađuju sa Gradiškom u Republici Srpskoj.
“Trudimo se raditi ono što je realno i moguće. Pokušavamo vratiti duh pređašnjih vremena. Zajedno sa eparhijom slavonskom okupljamo pjevačke grupe, čuvamo svoju tradiciju. Jednako nam je važno svako selo, bez obzira na to koliko ima stanovnika, jednog ili više. Masovna su okupljanja u Kukunjevcu, na Svetu Petku. Gdje nema crkava, postoje crkvišta, a ona su sveta mjesta za nas”, kaže Nikola Ivanović.
Značajnu ulogu ima “Srpska kuća”, gdje se pružaju pravne i administrativne usluge, a postoji i etno-soba, sa materijalnom baštinom Srba.
Srbi u Pakracu se trude i da sačuvaju nematerijalnu kulturnu baštinu kao što je krivo kolo, taraban i tradicionalno pjevanje Srba zapadne Slavonije.
Posljednje etničko čiščenje Srba u Hrvatskoj
Krsto Žarković kaže da je novim Zakonom o grobljima u Hrvatskoj izvršeno posljednje etničko čišćenje Srba.
“Ako je grobnica sačinjena poslije 30. maja 1990. godine, a sadržaj na njoj vrijeđa hrvatski narod, ona se mora izmjestiti ili u protivnom slijedi kazna od 5.000 eura. Nejasno je šta na srpskim spomenicima vrijeđa hrvatski narod”, pita se Krsto Žarković. Za “Nezavisne novine” on ovaj problem pojašnjava.
“Imamo mladića poginulih u građanskom ratu 1991-1995. godine na čijim spomenicima, ćirilicom, srpskim pismom, piše da su poginuli u građanskom ratu između Srba i Hrvata. Takvi spomenici se moraju ukloniti. Srbi nemaju novac za kazne. Time je porušena i posljednja nada za povratak Srba i njihov normalan život u Hrvatskoj”, smatra Žarković.