O rodnom kraju, iz kojeg je, kao jedanaestogodišnjak, otišao 1969. godine, Miroslav Sušilo, sada stanovnik Kutine u Hrvatskoj, svoje uspomene, zajedno sa fotografijama, objavio je u knjizi “Batar i Bukvik nisu zaboravljeni”. To su sela kojih više nema. Bila su nastanjena većinom Hrvatima katolicima, navodi Sušilo u uvodniku svoje knjige.
“Postupni nestanak ovih sela započinje planski organizovanim iseljavanjem od strane bivše jugoslovenske države, smišljenim otkupom zemljišta. Posljednje stanovnike Bukvik i Batar gube krajem šezdesesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka,” navodi Sušilo, veoma posvećen istarživanju prošlosti ovih sela u blizini Gradiške.
“Vrijeme prolazi, ljudska sjećanja blijede pa su zapisi jedini pouzdani trag i način da se za istoriju sačuvaju nekadašnji život, običaji, kultura, tradicija… Ova kao i prethodna knjiga “Batar i Bukvik, sela kojih više nema”, su zapisane uspomene,” kazao je Sušilo kojem svaki susret sa rodnim krajem predstavlja radost. Zato je, sa grupom bivših komšija, sunarodnika i prijatelja, u zavičaju organizovao nekoliko radnih akcija.
Uredili su groblje i izgradili kapelu, na mjestu gdje je ranije postojala a porušena u ratu 1992. godine. Blagoslovljena je 30. septembra prošle godine povodom svetkovine Svete Terezije od Djeteta Isusa, kojoj je kapela posvećena. Tim povodom u Bukviku i Batru okupili su se bivši stanovnici. Za svakoga od njih, to je doživljaj kojeg pamte.
“Nastojao sam, da čitaoci, pred kojima su podaci, fotografije, dokumenti, svjedočanstva, porodična stabla i porijeklo, osjete svu ljubav koju sam utkao u svaki redak ove knjige. Kada sam otišao iz Bukvika, uvijek sam bio svjestan da je zavičaj samo jedan,” smatra Sušilo, nostalgičar sa lirskom dušom.
Doseljavanja u Batar i Bukvik
Preuzimanjem BiH od austrougarske vlasti 1878. godine, došlo je do velikih migracija, doseljavanja stanovništva iz drugih karjeva Evrope u Lijevče polje. Područje uz rijeku Savu bilo je slabo naseljeno, sa mnogo neobrađene zemlje i šume.
Nakon krčenja i uređenja nastaju sela Čatrnja, Bukvik, Bukovac, a Batar, gdje je od prije bilo stanovnika, se proširuje. Prve katoličke porodice doselile su 1891. godine iz Like, a kasnije Galicije, Dalmacije, iz podnožja Kozare te unutrašnjosti BiH.
Milan PILIPOVIĆ
